Obrtnička komora Federacije Bosne i Hercegovine i Obrtnička komora Zeničko-dobojskog kantona organizirale su danas u Zenici okrugli stol o temi “Važnost obrtničkih djelatnosti u ukupnoj privrednoj slici FBiH“.

Kako je naveo glavni tajnik Obrtničke komore FBiH Domagoj Andrijanić, današnjim skupom završavaju projekt koji financira Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u sklopu kojeg se dosad održalo već šest okruglih stolova – u Sarajevu, Mostaru, Goraždu, Tuzli, Bihaću i Kreševu.

-Pokušali smo obuhvatiti kompletno područje FBiH. Koliko je važna obrtnička djelatnost, svjedoči i to da jedan od pokazatelja kaže da ima preko 58.000 obrtnika u FBiH, sa 117.000 zaposlenih. Sami ovi podaci činjenično govore koliko je obrtništvo važno za samo gospodarstvo, jer je jedna petina zaposlenih u FBiH upravo u sektoru obrta. To dovoljno govori samo za sebe, s tim da naglašavamo da je obrt jako mobilan i prilagodljiv tržištima, što daje jednu dodatnu vrijednost gospodarstvu – kazao je Andrijanić.

Napominjemo kako postoji zakonski okvir za ovu djelatnost, ali da se svaki zakon može poboljšati te učiniti korisnijim za same obrtnike.

Ministar privrede ZDK Samir Šibonjić, koji je bio i jedan od predavača na današnjem skupu, najavio je kako će ZDK uskoro dobiti i registar obrtnika.

– Obrti su jako bitni za svako društvo. Smatram da su oni motor razvoja privrede svakog društva. Ministarstvo privrede ZDK trudi se da pruži maksimalnu podršku pa smo ove godine izdvojili maksimalna sredstva za podršku razvoju naših obrta. Raduje nas što u ZDK-u ima veliki broj obrta. Posebno je Visoko poznato u BiH s velikim brojem obrta – kaže Šibonjić.

Predsjednik Obrtničke komore ZDK Seid Brka uputio se na zakonski okvir za obrtništvo u FBiH.

– Što se tiče obrtništva na nivou FBiH pa i na nivou ZDK-a, mislim da nije ono što ljudi očekuju – što očekuju ti obrtnici. Nezadovoljni smo zadnjim Zakonom o obrtništvu FBiH, koji je ugledao svjetlo dana. Iako smo se borili te dva puta uspjeli i oboriti taj zakon, mimo naše volje ugledao je svjetlo dana. Imamo nekoliko stvari u tom zakonu koje ne možemo ni sami sebi oprostiti, a kamoli onima koji su to uradili – rekao je Brka.

Kako je naveo, u prethodnom zakonu koji je bio usvojen 2009. godine, uvršteno je pored osnovne i dopunske djelatnosti, dodatna djelatnost u sektoru obrta, što je ostavljeno iu novom zakonu.

– U tom zakonu od 2009. insistirao sam da imamo kupoprodaju obrta, jer je kupoprodaja obrta faktička zaštita tradicije. Jer, kada imamo po zakonu mogućnost prijenosa – koji traje po pet-šest mjeseci, gubi se kontinuitet obrta. Nije to više onaj tradicionalni, nego od onog trenutka kada se čovjek ponovo registrira, to je znači novi obrt. Tako da obrtnici još nisu dobili svoje mjesto – smatra Brka.

Najveći problem za koji se, kažu, nosi od dana kada je zanatska djelatnost prerasla u obrt, predstavlja im činjenicu da se ne mogu registrirati gospodarsko vozilo na obrt, nego to moraju na fizičko lice pa imaju problem s PDV-om, troškovima održavanja, goriva… Još nisu riješili to pitanje, rečeno je.

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *